Dok je većini ljubitelja automobila poznata organizacija EuroNCAP koja procjenjuje bezbjednost četverotočkaša, mnogi ne znaju da postoji i GreenNCAP, organizacija koja se bavi emisijom izduvnih gasova automobila i njihovim uticajem na klimu. GreenNCAP sprovodi najozbiljniju procjenu životnog ciklusa (LCA) ili procjenu ukupnih emisija tokom životnog vijeka automobila na osnovu 240.000 kilometara ili 16 godina vožnje.

Ova organizacija je još jednom dopunila svoju analizu, tako što je izračunala potrošnju energije tokom čitavog ciklusa automobila, od proizvodnje, preko upotrebe, do reciklaže – Primary Energy Demand (PED). Kombinovanjem ova dva parametra došlo se do sljedećih zaključaka: iako kompaktni i električni automobili srednje veličine imaju nižu emisiju gasova odgovornih za efekat staklene bašte od konvencionalnih vozila na benzin i dizel – u kontekstu prosječne evropske mješavine električne energije – velika i moćna električna vozila mogu biti u istom opsegu emisije kao i većina benzinaca ili dizelaša.

Uzmite bilo koji veliki električni SUV, koji teži skoro 2,5 tone. Njegova potrošnja energije je ogromna. Tako, na primjer, električni Ford Mustang generiše mnogo veću emisiju CO2 u ukupnom ciklusu (od proizvodnje do reciklaže) nego dizelaš Peugeot 208 1.5 Blue HDI. Električni Fiat 500 ima najmanji CO2 otisak od svih automobila, ali, recimo, Škoda Octavia TDI ima najmanji PED otisak od svih automobila.

Kada bismo živjeli u nekoj idealizovanoj slici svijeta, za gradski prevoz bismo koristili male električne automobile, a umesto velikih SUV vozila (dizelaša ili električnih) koristili bismo male SUV-ove, gradske automobile i limuzine srednje klase opremljene dizel motorima ili hibridnim pogonima. Tako bismo uštedjeli najviše emisije CO2.

Izvor: B92